Atopijski dermatitis je hronično, zapaljensko oboljenje kože koje se najčešće ispoljava suvoćom, crvenilom i intenzivnim svrabom. Kod mnogih pacijenata smjenjuju se periodi poboljšanja i pogoršanja. Iako promjene vidimo na koži, danas znamo da u nastanku i održavanju bolesti učestvuju brojni faktori: oslabljena zaštitna barijera kože, nasljedna sklonost, imunološki odgovor, uticaji iz okoline i mikroorganizmi koji žive na našoj koži i u crijevima.
Šta je crijevni mikrobiom?
Crijevni mikrobiom čine milijarde mikroorganizama, prije svega bakterija, koje prirodno žive u našim crijevima. Često se opisuje kao poseban „organ“ jer produkti njegovog metabolizma mogu djelovati na probavu, odbrambeni sistem i različite organe. Sastav mikrobioma nije isti kod svih ljudi. Na njega utiču uzrast, način ishrane, okruženje, infekcije, primjena antibiotika i brojni drugi faktori.
Kako su crijeva i koža povezani?
Veza između crijevnog mikrobioma, imunskog sistema i kože naziva se crijevno-kožna osovina (gut-skin axis). Bakterije u crijevima stvaraju različite materije koje mogu dospjeti u krvotok i uticati na ćelije imunskog sistema. Među njima su kratkolančane masne kiseline, naročito butirat, koje doprinose očuvanju crijevne barijere i mogu imati protivupalno i imunomodulatorno djelovanje.
Pojednostavljeno rečeno, ravnoteža crijevnog mikrobioma može pomoći pravilnom „usmjeravanju“ imunskog odgovora. Kada je ta ravnoteža poremećena, mijenja se i stvaranje korisnih metabolita, što može doprinijeti sklonosti ka upali. Ipak, atopijski dermatitis nije posljedica samo jedne bakterije niti se može objasniti samo stanjem crijevnog mikrobioma.
Šta su probiotici?
Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se primijene u odgovarajućoj količini, mogu donijeti zdravstvenu korist. Važno je znati da nisu svi proizvodi koji sadrže „dobre bakterije“ jednaki. Djelovanje probiotika zavisi od tačno određenog soja, doze, trajanja primjene, uzrasta pacijenta i cilja zbog kojeg se koristi. Korist dokazana za jedan soj ne može se automatski pripisati svim drugim probioticima.
Zašto se probiotici istražuju kod atopijskog dermatitisa?
Istraživači pretpostavljaju da bi pojedini probiotski sojevi mogli djelovati na više načina:
- uticajem na ravnotežu imunskog odgovora i regulatorne ćelije koje pomažu smirivanju upale;
- podržavanjem crijevne barijere i smanjenjem njene pretjerane propustljivosti;
- podsticanjem stvaranja korisnih metabolita, uključujući kratkolančane masne kiseline;
- posrednim uticajem na upalne procese u koži putem crijevno-kožne osovine.
Šta je pokazalo naše istraživanje?
U istraživanju sprovedenom u Banjoj Luci učestvovalo je 60 djece uzrasta od 3 do 17 godina: djeca sa atopijskim dermatitisom i njihova zdrava braća i sestre. Cilj je bio da se ispita sastav crijevnog mikrobioma, uz druge faktore koji mogu biti povezani sa bolešću, uključujući prisustvo bakterije Staphylococcus aureus na koži.
Kada su posmatrane najzastupljenije crijevne bakterije, sastav mikrobioma bio je sličan kod oboljele djece i njihovih zdravih srodnika. Razlike su, međutim, zabilježene među manje zastupljenim bakterijama. Rod Tyzzerella bio je češće zastupljen kod djece sa atopijskim dermatitisom, dok su Lachnospiraceae NK4A136 i Lachnospiraceum GAM7 bili zastupljeniji kod zdrave djece. Pojedini predstavnici porodice Lachnospiraceae učestvuju u stvaranju butirata, metabolita koji može imati protivupalni učinak.
Ovi nalazi su važni jer usmjeravaju dalja istraživanja ka manje zastupljenim bakterijama i njihovim produktima. Ipak, oni ne znače da je pronađen jedan uzrok atopijskog dermatitisa, niti da se na osnovu ovog rezultata već može izabrati određeni probiotik za liječenje. Za takve preporuke potrebne su veće i ciljano dizajnirane studije.
Mogu li probiotici izliječiti atopijski dermatitis?
Za sada ne postoji dovoljno dokaza da probiotici mogu izliječiti atopijski dermatitis ili da pouzdano smanjuju težinu bolesti kod svakog djeteta ili odrasle osobe. Rezultati dosadašnjih studija nisu potpuno ujednačeni, između ostalog zato što su ispitivani različiti sojevi, njihove kombinacije, različite doze i različito trajanje primjene.
Zbog toga probiotike treba posmatrati kao moguću dopunsku mjeru u odabranim situacijama, a ne kao zamjenu za redovnu njegu kože i terapiju koju je preporučio dermatolog. Poseban oprez potreban je kod teško bolesnih i imunokompromitovanih osoba, kod kojih se svaki dodatak ishrani treba uvoditi isključivo nakon savjeta ljekara.
Šta pacijenti i roditelji mogu da urade danas?
- Svakodnevno njegujte kožu emolijensima i koristite propisanu lokalnu ili sistemsku terapiju prema uputstvu dermatologa.
- Ne prekidajte liječenje i ne zamjenjujte ga probioticima ili dodacima ishrani bez dogovora sa ljekarom.
- Ako razmišljate o probiotiku, pitajte koji tačno soj preparat sadrži, u kojoj dozi i koliko dugo bi trebalo da se primjenjuje.
- Ne uvodite restriktivne dijete bez potvrđene alergije i stručnog savjeta, naročito kod djece u razvoju.
- Njegujte raznovrsnu i uravnoteženu ishranu primjerenu uzrastu, jer ona doprinosi opštem zdravlju i raznovrsnosti crijevnog mikrobioma.
Poruka za kraj
Istraživanja crijevno-kožne osovine otvaraju novo i uzbudljivo polje u razumijevanju atopijskog dermatitisa. Posebno su zanimljive bakterije koje stvaraju butirat i drugi korisni metaboliti, jer bi u budućnosti mogle pomoći razvoju preciznije, individualno prilagođene prevencije ili dopunske terapije. Do tada je najvažnije osloniti se na provjerene mjere liječenja, a eventualnu primjenu probiotika razmotriti zajedno sa dermatologom, alergologom ili pedijatrom.
Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti pregled i individualni savjet ljekara.